Iyi mpeshyi iri imbere ngo ishobora kuzakamo umuririo hagati y’impande zihanganye mu burasirazuba bwa Repubulika ya Demokarasi ya Congo nk’uko byemezwa n’umwe mu babaye minisitiri wemeza ko Isi igiye kurushaho guhuga ku buryo n’ibyabuzaga ibintu kurushaho kuba bibi bigiye kubura ijambo rigahabwa intwaro, dipolomasi ikaryamburwa.
Abakada bashya 8000 ba Alliance Fleuve Congo baherutse kuva Nyongera berekeza i Rutshuru-centre, muri Kivu y’Amajyaruguru. Inyuma y’umuhuzabikorwa n’abayobozi ba AFC, hashyizweho urwego rugizwe n’abo bantu bagiye guhuza abatavuga rumwe n’ubutegetsi bwa Perezida wa Repubulika ya Demokarasi ya Congo, Felix Tshisekedi.
Ni Ubukangurambaga bwagerageje kwerekana ubukangurambaga n’ubushobozi bwa AFC bwo gukusanya abantu bangana gutyo ku butaka bugenda burushaho kuba ingirakamaro.
Bose bafite umunaniro utagira amakemwa, utandukanye n’imyenda y’abasirikare ba Kongo, "aba bakada bahawe amahugurwa ya politiki na gisirikare y’ibyumweru byinshi", nk’uko byatangajwe na Corneille Nangaa ukomeje kugaragara mu bitangazamakurukandi anasura uduce dutandukanye tugenzurwa na M23 yitegura kwizihiza imyaka 2 ishize ifashe umujyi wa Bunagana uri ku mupaka na Uganda.
“Ubuzima bwa buri munsi butihanganirwa”
Uru rugendo rwatumye bishoboka kwerekana intwaro nshya ubu ihuriro rya AFC rimaze igihe ku marembo y’Umujyi wa Goma, rifite.
Jean-Paul M., uri mu myaka mirongo ine wize amashuri makuru mu Bubiligi mbere yo gusubira mu gihugu cye mu myaka 15 ishize, abisobanura agira ati: “Uyu munsi, Goma ni umujyi utuwe na miliyoni 2 hamwe n’impunzi zose zahungiye hano”. Yabishimangiye agira ati "umutekano muke uraganje hano. Mu mujyi rwagati, ku manywa, buri wese ajya mu bikorwa bye hafi nk’ibisanzwe. Nimugoroba, abantu bose barikumira, ariko uko wegera ku mpera z’umujyi, ni ko umutekano muke n’ihohoterwa bigenda bigaragara. ”
Undi muturage wa Goma akomeza avuga ati: “Buri joro, ni ukurasa. Ufite abasirikare badahembwa ariko bakaba bafite imiterere myiza. Ufite kandi wazalendo (abakorerabushake) bahora bitwaje imbunda kandi bamenyereye kubaho mu busahuzi no kunyaga. Ongeraho abacanshuro b’abazungu n’abaturage baharanira kubaho mu mujyi aho ibiciro byose byatumbagiye, aho ibintu byose bitumizwa muri Tanzaniya, Kenya, u Rwanda. Nibikomeza gutya, M23 na Nangaa bazakirwa neza n’abaturage barambiwe ubu buzima bwa buri munsi. ”
Abantu bose baganiriye na La Libre Afrique dukesha iyi nkuru, bose bashimangira “kubura” cyangwa “gutsindwa kwa Leta” muri Goma. ” Ibintu byose bicungwa n’imiryango itegamiye kuri Leta, ”nk’uko bisobanurwa n’undi muturage wa Goma urangije“ amahugurwa ku bijyanye no kubyaza umusaruro amazi n’imicungire yayo muri Goma yatanzwe na Croix-Rouge. Leta ntayihari rwose, abantu baratereranywe. Kubera ingorane zo kubaho, bamwe mu Banya Goma bagerageza kwiyandikisha mu nkambi zashyizweho kugira ngo zakira impunzi. Iyo babigezeho, baba bizeye ko nibura babona akarasiyo gato k’ibyo kurya ku munsi. ”
“Iyi mpeshyi ishobora kuba umuriro muri DRC”
Iki kinyamakuru gisanzwe ari ishami rya La Libre Belgique, gikomeza kivuga ko ku rugamba rwa gisirikare, hagaragara umutuzo ariko nta kimenyetso cy’ibiganiro kigaragara hagati y’inyeshyamba za M23 zibarizwa muri AFC n’abayobozi b’i Kinshasa. Felix Tshisekedi akomeje kwerekana M23 (dore ko ngo atajya avuga Alliance Fleuve Congo) nk’Ingabo z’u Rwanda.
Ku ruhande rwarwo, u Rwanda ruhakana rwivuye inyuma kugira uruhare mu bibera mu burasirazuba bwa Congo, ahubwo rukagaragaza impungenge rutewe n’umubano uri hagati ya FARDC n’umutwe wa FDLR ugizwe n’inyeshyamba z’Abanyarwanda zishinjwa uruhare muri Jenoside yakorewe Abatutsi, ndetse zifite umugambi wo kugaruka kuyikora.
Uyu mutwe wa FDLR kandi uvugwa mu bufatanye n’Ingabo za FARDC mu guhiga no kwica Abatutsi b’Abanyekongo, kandi Abanyarwanda ntibaribagirwa amagambo Perezida Felix Tshisekedi aherutse gutangaza yiyamamaza mu mpera z’umwaka ushize.
Umwe muri ba minisitiri wo muri Togo uherutse I Buruseli avugana n’iki kinyamakuru yagize ati “Perezida Kagame ntiyibagiwe imvugo ya mugenzi we wa Congo mu gihe cyo kwiyamamaza mu matora ya Perezida mu Kuboza gushize. Felix Tshisekedi yakangishije gutera Kigali, yasabye ko ubutegetsi bw’u Rwanda buhirikwa kandi agereranya Perezida w’u Rwanda na Hitler. ”
Muri urwo rwego, ngo biragoye gutekereza ko igisubizo cya diplomasi cyatangira gushakwa. By’umwihariko kubera ko inyeshyamba na Kinshasa basa n’abari mu bikorwa byo kongera intwaro n’ingabo, ibishobora guturikamo ikindi kintu gikomeye muri Kivu mu byumweru biri imbere cyangwa amezi.
Uwahoze ari minisitiri muri Congo abisobanura agira ati: “Bimaze kwica byinshi muri Goma. “Tugomba gutegereza impeshyi izarushaho kuba mbi. U Burayi burangariye kuri Ukraine n’amatora y’i Burayi, Amerika mu Burasirazuba bwo Hagati n’amatora ya perezida. Inzitizi zari zihari zigiye kubura. Ijambo rizahabwa intwaro. Umuntu wese ashobora gusubiramo ko igisubizo ari icya diplomasi, niba nta bushake bwa politiki cyangwa icyifuzo nyacyo cyo koroshya ibintu, Congo igiye kugonga urukuta. ”
Tanga igitekerezo